�u�ul: Izetbegovic potpisao sporazum slican konfederaciji sa Srbima

Samo dva dana nakon što su Franjo Tudman i Alija Izetbegovic u septembru1993. godine potpisali sporazum o konfederaciji, celni covjek Predsjedništva BiH potpisuje slican sporazum sa srpskom stranom koji predvida prekrajanje Bosne i Hercegovine, izjavio je u srijedu, drugog dana svjedocenja pred Haškim sudom (ICTY), hrvatski diplomat Miomir �u�ul, javlja Hina.

�u�ul, koji je 90-tih obnašao visoke du�nosti u hrvatskoj vladi i bio sudionik svih mirovnih pregovora, svjedoci u slucaju "Prlic i drugi" na poziv obrane Jadranka Prlica koja je s izvodenjem dokaza pocela u ponedjeljak.

"Samo dva dana nakon sporazuma o konfederaciji s Hrvatskom Alija Izetbegovic potpisuje slican sporazum s Radovanom Karad�icem a da to nije spomenuo hrvatskoj strani. Radi se o sporazumu koji predvida republike unutar unije BiH, a u sadr�aju je interesantno da Izetbegovic potpisuje mogucnost izdvajanje srpske strane nakon dvije godine", izjavio je �u�ul.

Na pitanje odvjetnika obrane Jadranka Prlica, Michaela G. Karnavasa je li na djelu prekrajanje Bosne i Hercegovine, �u�ul je potvrdno odgovorio.

"Da, to je davalo mogucnost prekrajanja BiH", rekao je �u�ul.

S tim u svezi je posvjedocio da je Izetbegovic u pauzi pregovora u �enevi u proljece 1993. Tudmanu predlo�io prikljucenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

"Izetbegovic je to sasvim izravno predlo�io, ali Tudman nije prihvatio takav razgovor i moj je dojam bio da je iznenaden", rekao je �u�ul.

Prema njegovim rijecima, Tudman je dao do znanja da to ne mo�e biti solucija krize u BiH a niti rješenje statusa bosanskohercegovackih Hrvata.

"To nije rješenje koje mo�e biti prihvatljivo", prenio je �u�ul rijeci tadašnjeg hrvatskog predsjednika.

Prisjetio se da mu je isto iskustvo s Izetbegovicem prenio i tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granic, ali je "taj prijedlog ukljucivao i teritorijalno odredenje jer su se spominjale opcine".

"I tada je Tudman odbio razgovarati o takvom rješenju", rekao je �u�ul pozivajuci se na Graniceve rijeci.

�u�ul je, govoreci o polovici 1991. godine opisao opci okvir unutar kojeg se vode rasprave o rješavanju krize u SFRJ.

On je kazao da su Slovenija i Hrvatska zagovarale konfederaciju po uzoru na zemlje Benelux-a, ali Srbija i Crna Gora o tome nisu �elje ni razgovarati vec su tra�ile još unitarniju Jugoslaviju, pa je bilo kljucno što ce reci Izetbegovic i makedonski predsjednik Kiro Gligorov.

"Oni su bili bli�i stavu Beograda... a Izetbegovic je u više navrata ponovio da je BiH spremna ostati i u toj krnjoj Jugoslaviji", kazao je �u�ul.

"Inklinirao je Srbiji cak i nakon što je poceo rat u BiH", dodao je �u�ul.

On je, u okviru napora obrane da se sruši teza tu�iteljstva da su Prlic i ostala petorica celnika Herceg Bosne (HB) s predsjednikom Tudmanom sudjelovali u udru�enom zlocinackom pothvatu dijeljenja BiH i pripajanja HB-a "Velikoj Hrvatskoj", posvjedocio da se o mogucnosti "mirnog i dobrovoljnog mijenjanja granica razgovaralo na brojnim mirovnim pregovorima".

"Owen o tome piše i u svojoj knjizi", rekao je �u�ul.

Takoder je istaknuo da u prosincu 1991., nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost i u njoj vec bjesnio rat koji se vodio s teritorija BiH, Hrvatska nije imala s kim razgovarati o "opstojnosti BiH".

Podsjetio je da je predsjednik Tudman uputio poziv bosanskohercegovackim Hrvatima da glasuju za nezavisnu BiH, da je priznao BiH u njenim medunarodno priznatim granicama te da je predlagao i zajednicko zapovjedništvo HVO-a i Armije BiH.

�u�ul je na kraju drugog dana svjedocenja takoder istaknuo da je Tudman predlagao da HVO postane "integralni nedjeljivi dio snaga BiH".

Bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Tudmana, ambasadora u �enevi i ministra vanjskih poslova tu�ilaštvo ce imati priliku protu ispitivati 18. jula, prije ljetne pauze.

�u�ul je prvi svjedok obrane na sudenju Jadranku Prlicu pred ICTY-em gdje mu se sudi zajedno s Brunom Stojicem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovicem, Valentinom Coricem i Berislavom Pušicem. Optu�nica ih tereti za sudjelovanje u udru�enom zlocinackom pothvatu koji je poceo 18. decembra 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i trajao do aprila 1994. kad je Washingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-muslimanski rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.

Jadranko Prlic, jedan od najviših politickih du�nosnika Herceg Bosne kojeg Haški sud (ICTY) tereti za zlocine protiv covjecnosti, teška kršenja �enevske konvencije i Zakona i obicaja ratovanja, u ponedjeljak je pred raspravnim vijecem na pocetku izvodenja dokaza obrane, negirao postojanje udru�enog zlocinackog pothvata i odbacio
sve tocke optu�nice.

izvor:fena