Vasvija Fajtovic � nova bosanska heroina

Faruk Bogucanin porijeklom je iz Bosne i Hercegovine a vec godinama �ivi u Chicagu, savezna dr�ava Illinois. Po zanimanju, gdin Bogucanin je viši arhitekt za mre�ne tehnologije a prema hobiju, strastveni historicar. Tako je ovaj Bosanac, baveci se ranim useljavanjem u Sjevernu Ameriku u periodu prije Drugog svjetskog rata došao do jedne zanimljive price. 2002. godine prijatelj Nermin Ahmetspahic, inace nekadašnji Novljanin, ispricao mu je pricu koja je predanje porodice Fajtovic ali koja o toj prici nema nikakvih materijalnih dokaza. Ta prica odnosi se na Vasviju Fajtovic, �enu koja je pocetkom 19. stoljeca iz Bosanskog Novog pobjegla sa vojnikom Napoleonove Francuske, nakon velike ljubavne veze, i otišla u Ameriku gdje sa svojim mu�em osnovala grad, barem po imenu slican onom iz kojeg je pobjegla. Novi – taj grad smješten je u dr�avi Michigan, a danas je na širem podrucju grada Detroita. Ovo predanje, prema istra�ivanju gdina Bogucanina, po svemu sudeci je istinito iako još nisu otkriveni historijski dokazi da su Vasvija i njen mu� Francuz uistinu dali ime jednom gradu u svojoj novoj domovini.

Nova bosanska heroina?

Istra�ujuci ovaj interesantni slucaj tokom šest godina, gdin Bogucanin je došao do potvrde odredenih podataka koji ovo predanje pretvaraju u stvarnu historijsku pricu. Naime, kontaktirajuci sa raznim izvorima, izmedu ostalog i profesorom Antom Milinovicem, nekadašnjim kustosom muzeja u Bosanskom Novom, on je saznao da je Vasvija Fajtovic uistinu postojala i da se ova prica odvija negdje 1811. ili 1812. godine. Vasvija, djevojka iz begovske porodice zaljubila se u vojnika Napoleonove Francuske Jeana Fortya ili Fortiera. Francuska je te 1809. godine bila zauzela zapadni dio Balkana. Vojnik je bio, medutim, na drugoj strani, u Dvoru na Uni, pa kako su bili na suprotnim stranama, tako je i njihova ljubavna veza bila pomalo nemoguca, opasna. Stoga se oni odlucuju na bijeg i preko Sinja, putuju za Ameriku. Stigavši u Ameriku, oni mijenjaju prezime u Fayton. Prica je dalje nejasna; ne zna se jesu li i kakvu ulogu imali u osnivanju i imenovanju onoga što je danas grad Novi u dr�avi Michigan.

Potomci Vasvije i Jeana

Gdin Bogucanin je pokušao istra�iti da li medu Faytonima koji danas naseljavaju Michigan, postoji ijedan izdanak ovog bosansko-francuskog para, ali je došao do toga da su Faytoni došli uglavnom iz Holandije. Za ovu pricu oni nikad nisu culi. No, Bogucanin ka�e da se prica za sada ne podudara ni sa onim dijelom ko je imenovao Novi. Podaci i dokumenti govore da je to uradila gda Marion Haines, �ena dr. Emerya, jednog od osnivaca grada Novog, a njih oboje su rodeni u Americi.

Istra�ivanje je gdina Bogucanina ponovo vratilo u Bosnu gdje i danas navodno postoje dokumenti, ponajprije pismo jednog Bosanskog Hrvata iz Michigana napisano 1930. godine Ibrahimu Fajtovicu u Novi. Uz pismo su navodno poslani i isjecci iz americkih novina koji svjedoce o potomcima Jeana i Vasvije, ponajprije jednoj �enskoj osobi koja je bila kcerka, unuka ili praunuka koja jeste bila prva savezna sutkinja koja je nekoga osudila na smrt elektricnom stolicom na podrucju Amerike. Istra�ivanje je pokazalo da se radi o Florence Elynwood Allen, kcerki bivšeg senatora Clarenca Emira Allena koji je roden na granici Pennsylvanie i Ohia, što je par stotina kilometara od Novog. Ovdje je interesantno da je senatorovo srednje ime EMIR ali da je i jedan njegov sin nosio takvo ime. Da li tu postoji veza sa Bosnom, još uvijek nije otkriveno.

Iako bi se moglo raditi o uistinu velikoj prici i novoj bosanskoj heroini na tlu Amerike, do sada nije bilo ozbiljnih pokušaja da se ovaj slucaj istra�i. Prema kazivanju gdina Bogucanina knji�evnu obradu cijelog slucaja je napravio novinar iz Bihaca Asim Budimlic napisavši negdje u periodu 1968-1970 pricu u hrvatskoj Areni pod nazivom 'Francuski Romeo i bosanska Julija'. Budimlic je preminuo a sva njegova arhiva je ostala tokom rata na Grbavici gdje je i spaljena.

Gdin Bogucanin nastavlja se baviti ovim slucajem po kojem još uvijek le�i historijska prašina i koji ceka nove kockice za slaganje slike o potencijalno velikom otkricu. On je inace i clan autorskog tima koji je pripremio i objavio knjigu '100 godina Bošnjaka u Americi', gdje se došlo do traga da su cetiri Bošnjaka poginula pri spektakularnom potonucu broda Titanik 1912. godine